Nova studija: Život do stote
Sve duže živimo. Već danas je preko 800 tisuća stanovnika Hrvatske starije od 65 godina. Po svim prognozama broj starijih će i dalje rasti, naročito onih u dobi od 80 i više godina. Što je na individualnoj razini dobra vijest, na društvenoj razini često se vidi kao prijetnja. Ali ne mora biti tako.
SADRŽAJ
Demografska tranzicija. Sa sve dužim životnim vijekom i rastućom vitalnošću starijih nastaje sasvim nova životna faza nakon danas uobičajene dobi odlaska u mirovinu. To donosi goleme promjene. Ono što je jasno jest da u tim uvjetima društvo koje getoizira i isključuje starije nema budućnosti. A brendovi koji zanemaruju demografsku tranziciju gube na relevantnosti. Stoga je neophodno poslovnu strategiju razmotriti kroz prizmu starenja društva.
Dug život u dobrom zdravlju. Ne samo da smo sve stariji, već sve duže ostajemo zdravi i vitalni. Mnoge od dobivenih godina provodimo u solidnom zdravlju. U tom smislu prije se produžuje srednja dob nego starost. Ipak to ne vrijedi neograničeno: tako u Hrvatskoj očekivani broj zdravih godina danas iznosi svega 58 godina, gotovo 21 godinu manje od očekivane životne dobi! Stoga ne iznenađuje da se pored financijskih briga najveće brige vezane uz starenje odnose na zdravlje i gubitak sposobnosti koje se smatra važnima za dobar život. Fokus na zdravstvenoj prevenciji isto kao i investicije u borbu protiv tipičnih bolesti starosti su izgledni putevi naprijed.
Pravilno pružanje dugoročne skrbi. Uza sve napretke u medicini: pravilno pružanje dugoročne skrbi je ključno za poboljšanje dobrobiti i za smanjenje budućih troškova koje donosi starenje stanovništva. Postoji jasna potreba za razvojem i primjenom novih tehnologija koje mogu olakšati invalidnost i samostalan život; bitna je obuka i zapošljavanje osoblja u tom segmentu radi izbjegavanja rasta cijena usluga zbog nedostatka potrebne radne snage; i potrebno je naći puteve financiranja formalnih i neformalnih usluga pružanja skrbi kako bi se osigurala potrebna razina dugoročne skrbi.
Dug život bez oskudice. Kada se uvodio mirovinski sustav životno očekivanje bilo je upola kraće nego danas, a mirovina je služila pukom preživljavanju onih rijetkih koji su je doživjeli. Danas su očekivanja od života nakon odlaska u mirovinu daleko veća, kako u smislu životnog standarda tako i u smislu očekivanog trajanja. Dugo je mirovinski sustav ta rastuća očekivanja donekle i ispunjavao, što kroz rast populacije, što kroz rast produktivnosti. Takvo sve bogatije društvo imalo je više za preraspodijeliti. To postaje sve teže i traže se nova rješenja, od produženja radne aktivnosti do štednje i ulaganja..
Pro-aging – novi način života starijih. Koliko god je bitno zdravlje, njega i izbjegavanje rizika od siromaštva, život većine starijih osoba ne svodi se na to. Sve više starijih se i distancira od krutih tradicionalnih predstava kako treba izgledati život s toliko godina i aktivno traži nove mogućnosti – za koje mnogi imaju i potrebne resurse. Mladenaštvo više nije pojam vezan uz dob, već uz određeni pogled na život i način života. Tko polazi od pretpostavke da su stariji zatvoreni u svoje navike i nezainteresirani za novo, nasjeda zabludi. Tako će jedni u svojim 70tima stvarno imati potrebu za proizvodima za inkontinenciju ili za bolje pamćenje, drugi pak prije za upoznavanjem novih ljudi ili novog partnera, a neki za luksuznim putovanjima ili za novim mountain-bike. Pitanje je samo hoće li naići na ponudu kod koje osjećaju da se obraća njima i da razumije njihove specifične potrebe.