Naš Pristup

KONTEKST

Prepoznati nove prostore mogućnosti 

Kakva će budućnost biti u velikoj mjeri ovisi o idejama i predstavama koje imamo o njoj. To određuje ono na čemu radimo i kakvu budućnost u konačnosti stvaramo. Kada je riječ o budućnosti složenih sustava poput društva ili gospodarstva korisnije od striktnih prognoza je stoga razmatrati razvojne mogućnosti i fokusirati se na učenje, prilagodbu i unaprjeđivanje. 

Ipak prostor mogućnosti nije neograničen. Iako nema ništa lošega u fantaziranju o boljoj budućnosti, ima stvari koje su izgledne i druge koje su manje izgledne ili čak potpuno nerealne. Bitan je osjećaj za moguće. Pri tome nije međutim dovoljno razmišljati samo kratkoročno, pozivajući se isključivo na aktualno stanje i trenutno ponašanje bez da se uzmu u obzir realistični pokretači promjene; niti je dovoljno jednostavno ekstrapolirati aktualne trendove bez ozbiljnog razmatranja granica takvog razvoja, mogućih točaka prekretnica i protu-trendova.

Kako dakle doći do konstruktivne slike budućnosti? Sustavno razmišljanje o budućnosti traži uzeti u obzir djelovanje tri vektora:

1. Prošlosti, koja nas svojom gravitacijom drži u ustaljenim načinima ponašanja i razmišljanja;

2. Pritisaka sadašnjosti, nezadovoljenih potreba i izazova pred kojima se nalazimo;

3. Potisaka budućnosti, zanimljivih novih ideja i rješenja za izazove pred kojima stojimo. 

Upravo to je naše polazište. Stoga sustavno prikupljamo i analiziramo novosti i podatke iz brojnih izvora koji govore o aktualnom ponašanju, individualnim i društvenim potrebama i željama te novim razmišljanjima, idejama i rješenjima – u brojnim područjima života, tehnologije, poslovnim sektorima i društvenim domenama. To uključuje praćenje širokog raspona znanstvenih, stručnih i općih publikacija, objava i komentara na društvenim medijima, poslovnih slučajeva te novih proizvoda i usluga, isto kao i analizu službenih statistika i rezultata istraživanja tržišta i javnog mijenja. 

Sintetizirati te opservacije je idući korak. To nije nimalo banalno; umjesto naivnog empirizma podrazumijeva primjenu stručnog znanja uz uklapanje u šire koncepte razvijene unutar relevantnih stručnih i znanstvenih disciplina. Stoga u našoj sintezi surađujemo sa stručnjacima iz brojnih područja od psihologije, sociologije i politoligije do ekonomije i informatike. Tako smo u stanju iz mnoštva informacija koje prikupljamo izvući jasne teze o budućnosti i o poslovnim mogućnostima koje proizlaze iz toga. 

Te teze nam zatim pomažu osmisliti i odabrati nova obećavajuća rješenja. Interes za tim rješenjima u okviru našeg RADAR-a dalje ispitujemo na odabranim uzorcima stanovništva u RH kako bismo dobili bolji dojam o njihovom potencijalu u lokalnim uvjetima i dalje ih izbrusili.    

Na kraju sve nalaze i uvide sažimamo u našim publikacijama. Pri tome nam je bitno da su ti materijali što jednostavniji za upotrijebiti i da daju stvarne impulse u poslovnoj svakodnevnici. Stoga uz fokusirane izvještaje koji detaljno opisuju relevantne nalaze i povezana razmišljanja dolaze vizualno dotjerani prezentacijski materijali i infografike koje je lako dalje prilagoditi internim potrebama, isto kao i statističke tablice za daljnje interne analize. 

RADAR

Probir novih ideja, rješenja i scenarija

Razmatranje novih ideja i rješenja u pravilu je konstruktivnije ako se može poći od konkretnih nalaza i dobrih primjera. Kako bi to podržali, uz kontinuirano praćenje relevantnih novih ponuda i poslovnih slučajeva u okviru RADAR-a  izvještavamo o širokom rasponu stavova i odrednica ponašanja koja su relevantna za svijet budućnosti.  

Pri tome smatramo bitnim da su statistike na koje se poziva lokalno relevantne te primarno ispitujemo populaciju RH. Uključujemo pitanja o aktualnom ponašanju, nezadovoljenim potrebama, barijerama promjeni, preferencijama, željama i interesima. U mnogim slučajevima izravno predstavljamo nova inovativna rješenja, scenarije, ideje i koncepte te pitamo za interes. Kod odabranih rješenja gdje slične ponude već postoje na tržištu pitamo i za iskustvo korištenja. Primarni cilj svega toga je pružiti empirijski fundirani dojam o raširenosti inicijalnog interesa za novim rješenjima i idejama među potencijalnim ciljnim skupinama – sa širom svrhom poticanja konstruktivne refleksije tih nalaza u svjetlu vlastitih poslovnih ciljeva.

U terminima modela prihvaćanja i širenja inovacija u pravilu ispitujemo ranu fazu: postojanje interesa za dobivanjem informacija o novom rješenju. To nije procjena prodajnog potencijala koji podrazumijeva daljnju evaluaciju prednosti i nedostataka novog rješenja te ovisi o brojnim detaljima ponude, cijeni i drugim aspektima komercijalizacije. Ali pruža dobru empirijsku podlogu za ozbiljno razmatranje koja nova rješenja i ideje nailaze na široki interes te su zreli za uvođenje na masovno tržište, koje su niše koje zanimaju manje skupine korisnika, koje su primarne ciljne skupine, a koja rješenja možda vrijedi dalje pratiti, ali je još prerano za njihovo uvođenje. 

Uzorak je prilagođen tom cilju stjecanja prvog dojma i probiru novih rješenja i ideje. Ispitivanje u pravilu obuhvaća osobe starije od 15 godina koje žive na području RH. Ispitanici su reprezentativni u pogledu sastava populacije po spolu, dobi i regijama. Veličina uzorka varira između N=125 i N=250 te se uz razinu pouzdanosti od 95% može poći od greške uzorkovanja do ±9%. Podatke prikupljamo CAWI metodom – dakle upitnicima na koje putem računala/interneta odgovaraju osobe odabrane iz velike baze sudionika koji su pristali na sudjelovanje u takvoj vrsti istraživanja. Kako se u RH preko 80% populacije koristi internetom, odabirom takvog modaliteta prikupljanja podataka dobro je pokriven veći dio stanovništva. Nešto slabije reprezentirane su starije osobe, mada i u toj skupini korištenje interneta raste. Također vrijedi da su osobe koje sudjeluju u CAWI istraživanjima u pravilu otvorenije za novosti nego opća populacija, što je u skladu s osnovnom namjenom RADAR-a, procjenom postojanja početnog interesa za novim rješenjima i idejama među primarnim ciljnim skupinama. 

Sve nalaze analiziramo i prikazujemo po relevantnim sociodemografskim aspektima poput dobi, spola, obrazovanja, profesije, veličine naselja u kojem žive, prihodima kućanstva i sastavu kućanstva – te po odabranim stavovima i bihevioralnim odrednicama poput želje za digitalnim rješenjima, posjedovanjem smartphone, cjenovnoj osjetljivosti i relevantnim osobnim vrijednostima. Svim nalazima je moguće jednostavno pristupiti online i tako kada god zatreba dobiti potrebne infografike (PDF, PPT) ili statističke tablice (XLS).

IMPULSI

Ne gubiti vrijeme i uvijek biti u toku

Naši sustavno prikupljani i prikazani materijali štede vrijeme i znatne interne resurse. Tako svi mogu djelovati agilnije. Svi materijali su dostupni online te pomažu korisnicima biti uvijek u tijeku s relevantnim društvenim promjenama i novim poslovnim prilikama, a ujedno lako pristupiti sadržajima i informacijama kada se javi neko specifično pitanje.

I korisnici koji već imaju pristup brojnim izvorima internih i eksternih podataka i uvida profitiraju od našeg jedinstvenog multi-disciplinarnog, kros-sektoralnog i sustavnog pristupa koji povezuje globalni i lokalni pogled na relevantne društvene promjene i posljedične poslovne prilike. Brzo – u mnogim slučajevima odmah – se može odgovori na ad-hoc potrebe poslovnih jedinica, bilo tako da se prenesu pojedinačni nalazi ili tako što se naše nalaze uklopi u šire interne studije. A pored te svakodnevne upotrebe pretplata na IMPULSE podržava sustavno organizacijsko učenje – primjerice tako što naši materijali služe za pripremu radionica na kojima širi skup sudionika uz konkretne polazne točke razmatra što aktualni trendovi znače za budućnost i koje prilike za pojedine poslovne jedinice proizlaze iz toga; ili tako što kombinirajući našu eksternu perspektivu s internim podatcima i poznavanjem situacije unutar organizacije služe za pripremu redovitog briefing-a uprave o novim trendovima i poslovnim mogućnostima.